Među velikim zemljoposednicma u Srbiji vlada žestoka borba. MK grupa Miodraga Kostića je kupila Viktorija grupu koja je zapala u probleme, a cena po kojoj se to desilo je za sada još uvek tajna. Razlog preuzimanja je, po svemu sudeći, napad na poziciju broj 1. među srpskim privatnim zemljoposednicima.

covek u polju psenice

Matijević na prvom mestu

Poziciju na vrhu u ovom momentu i dalje suvereno drži Petar Matijević, vlasnik industrije mesa “Matijević”. On je sa posedom od oko 35 000 hektara zemlje i dalje najveći privatni zemljoposednik u Srbiji. Broj zaposlenih na njegovim poljoprivrednim poslovima iznosi oko 2 600 ljudi.

U vlasništvu ove, vodeće kompanije, nalaze se i imanja “Bezdan” i “Ravnica” u Bajmoku, “Jednota” u Kovačici, kao i imanje “Zlatica” nadomak Zrenjanina. Pored toga, Matijević ima vlasništvo i nad obradivom zemljom u Hrvatskoj, i to nad površinom od 1 500 hektara.

Poljoprivredno zemljište MK grupe nalazi se na teritoriji opština Požega, Vršac, Kula, Bački Brestovac, Inđije i drugih. Kompanija Miodraga Kostića raspolaže sa 9 000 hektara zemljišta koje navodnjava, a on je ujedno zakupac oko 30 000 hektara zemljišta u Ukrajni.

Miroslav Mišković preko svoje kompanije “Delta agrar” obrađuje 14 500 hektara zemlje u Srbiji, a četvrtu poziciju među privatnim zemljoposednicima drži Đorđije Nicović sa samo 400 hektara.

zalazak sunca na polju

Irska kompanija među najvećim zemljoposednicima

Kada je reč o posedu u vlasništvu stranih kompanija, najveći posed ima irska kompanija Baltik properti investment limited, koja drži 13 000 hektara zemljišta. Vlasnik je takođe i Mađarska kompanija CBA sa oko 2 650 hektara zemlje, kao i Žito grupa Marka Pipunića iz Osijeka sa oko 2000 hektara zemljišta.

Sa oko 830 hiljada hektara zemlje u svom posedu, najveći zemljoposednik je i dalje država Srbija. Za razliku od ostatka sveta gde to nije slučaj, kod nas se ogromne obradive površine nalaze u rukama krupnih privatnih posednika.

Ipak, prema rečima stručnjaka, dokle god oni ispunjavaju svoje obaveze i plaćaju rentu državi, to ne predstavlja problem. Više je zabrinjavajuća činjenica da postoji oko 500 hiljada hektara zemljišta u vlasništvu države koje se ili ne obrađuje, ili se obrađuje neadekvatno.