Među velikim zemljoposednicma u Srbiji vlada žestoka borba. MK grupa Miodraga Kostića je kupila Viktorija grupu koja je zapala u probleme, a cena po kojoj se to desilo je za sada još uvek tajna. Razlog preuzimanja je, po svemu sudeći, napad na poziciju broj 1. među srpskim privatnim zemljoposednicima.
Matijević na prvom mestu
Poziciju na vrhu u ovom momentu i dalje suvereno drži Petar Matijević, vlasnik industrije mesa “Matijević”. On je sa posedom od oko 35 000 hektara zemlje i dalje najveći privatni zemljoposednik u Srbiji. Broj zaposlenih na njegovim poljoprivrednim poslovima iznosi oko 2 600 ljudi.
U vlasništvu ove, vodeće kompanije, nalaze se i imanja “Bezdan” i “Ravnica” u Bajmoku, “Jednota” u Kovačici, kao i imanje “Zlatica” nadomak Zrenjanina. Pored toga, Matijević ima vlasništvo i nad obradivom zemljom u Hrvatskoj, i to nad površinom od 1 500 hektara.
Poljoprivredno zemljište MK grupe nalazi se na teritoriji opština Požega, Vršac, Kula, Bački Brestovac, Inđije i drugih. Kompanija Miodraga Kostića raspolaže sa 9 000 hektara zemljišta koje navodnjava, a on je ujedno zakupac oko 30 000 hektara zemljišta u Ukrajni.
Miroslav Mišković preko svoje kompanije “Delta agrar” obrađuje 14 500 hektara zemlje u Srbiji, a četvrtu poziciju među privatnim zemljoposednicima drži Đorđije Nicović sa samo 400 hektara.
Irska kompanija među najvećim zemljoposednicima
Kada je reč o posedu u vlasništvu stranih kompanija, najveći posed ima irska kompanija Baltik properti investment limited, koja drži 13 000 hektara zemljišta. Vlasnik je takođe i Mađarska kompanija CBA sa oko 2 650 hektara zemlje, kao i Žito grupa Marka Pipunića iz Osijeka sa oko 2000 hektara zemljišta.
Sa oko 830 hiljada hektara zemlje u svom posedu, najveći zemljoposednik je i dalje država Srbija. Za razliku od ostatka sveta gde to nije slučaj, kod nas se ogromne obradive površine nalaze u rukama krupnih privatnih posednika.
Ipak, prema rečima stručnjaka, dokle god oni ispunjavaju svoje obaveze i plaćaju rentu državi, to ne predstavlja problem. Više je zabrinjavajuća činjenica da postoji oko 500 hiljada hektara zemljišta u vlasništvu države koje se ili ne obrađuje, ili se obrađuje neadekvatno.
